RSS

Mesečne arhive: februar 2014

Koliko možemo da ostanemo na Zemlji

       Od toga koliko traje nastanjiva zona u kojoj se planeta nalazi zavisi da li će živa materija da evoluira u inteligentna stvorenja. sd03a

      Složene, inteligentne vrste poput ljudi se ne mogu pojaviti za nekoliko miliona godina. Za to je potrebno 75% nastanjivog veka Zemlje.
     Anatomski savremeni ljudi su tu poslednjih 200 000 godina.
    Uslovi povoljni za život na Zemlji će vladati narednih 1,75 milijardi godina ali ne i za ljude. Zemlja će izaći iz nastanjive zone za 1,75 do 3,25 milijardi godina.
     Zbog evolutivnih promena Sunca Zemlja će ući u njegovu vruću zonu u kojoj će temperature biti toliko visoke da će okeani ispariti. Biće to katastrofa u kojoj će nestati sav život.
     Već sada ljudi treba da rade na svom odlasku sa Zemlje.
     Konstantin Eduardovič Ciolkovski je početkom XX veka rekao: ”Zemlja je samo kolevka čovečanstva a u kolevci se ne može večito ostati.”
KID_A_by_vhm_alex
http://astrobiology.com/2013/09/earths-habitable-lifetime.html

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 26. februara 2014. inč Planeta Zemlja

 

Veličina Sunčevog sistema

PIA17046_ip    Rastojanja u svemiru se izražavaju u svetlosnim godinama ili astronomskim jedinicama. Astronomska jedinica (AJ) je jedinica za dužinu i predstavlja udaljenost od  Zemlje do Sunca što iznosi 150 miliona km. Tako je Zemlja udaljena 1 AJ, Saturn 10, a Neptun oko 30 AJ od Sunca.
   Solarni sistem ne predstavlja samo prostor do poslednje planete. Naučnici su složni da Sunčev sistem zahvata i Ortov oblak koji je izvor kometa koje se u dugim vremenskim skalama kreću oko Sunca. Iza spoljne granice Ortovog oblaka počinje da dominira gravitacija drugih zvezda nad gravitacionim delovanjem Sunca. Unutrašnja granica Ortovog oblaka je na 1 000 AJ a spoljna na oko 100 000 AJ od Sunca.
     Vojadzer-1-te-2  72933-Voyager-Golden-Record

     NASA-in Vojadžer 1, najudaljenija svemirska sonda, se nalazi na oko 125 AJ. Naučnici veruju da je 25. avgusta 2012. ušao u međuzvezdani prostor. Veći deo međuzvezdanog prostor je zapravo unutar Sunčevog sistema.

     Alfa Kentauri je trenutno najbliža zvezda Sunčevog sistema. Vojadžer će 40 000. godine biti bliže zvezdi AC +79 3888 nego Suncu. AC +79 3888 zapravo putuje brže ka Vojadžeru 1 nego što letelica putuje ka njemu.

oort

     Pogled na Sunčev sistem iz perspektive zvezde Alfa Kentaur

 
1 komentar

Objavljeno od strane na 25. februara 2014. inč Astronomija

 

Topljenje Ljudi

    Nije samo istorija učiteljica života i budućnos to može da bude. Po trgovima sveta stoje bronzani vladari sa isukanim mačevima, verske vođe, sveci, pisci i naučnici koji su davno nešto uradili za svoj narod i opštu dobrobit ljudi. Futurorologija kao naka o budućnosti može da nam pomogne da predupredimo neke štetne pojave i preventivno delujemo na njih kako nas ne bi ugrozile. Zašto na trgovima gojnih gradova ne bi stajali spomenici koji bi nas opominjali na to šta da radimo danas, da bi živeli i sutra, ili radi svetle budućnosti o kojoj se toliko govori?   

 0013729e42d20c0aafdd28 ice-sculptures_4

    A da li sve što mi danas radimo obezbeđuje svetlu budućnost? Klimatske promene su globalni problem koji već uveliko pravi štetu ljudima i njihovim dobrima, sa tendencijom veće destrukcije i čak ugrožavanja egzistencije ljudi i drugih vrsta na planeti Zemlji. Mnogi dogovori na visokom nivou o globalnom zagrevanju za sada ne pokazuju rezultate i u njihovu svrsishodnost niko danas ne može da bude siguran. Ko doživi polovinu ovog veka on će znati da li su dogovori ispoštovani.

    Ono što je bitno, to je da se svako od nas, radeći u okviru svoje delatnosti u funkciji svog ličnog razvoja i razvoja svoje zajednice, prema prirodi ne ponaša eksploatatorski nego održivo. Tako će se najbolje osvešćivati problem i smanjiti ljudski uticaj na povećanje globalne temperature.

    Kao primer može da posluži delo Nele Azevedo iz 2009. godine. Hiljadu minijaturnih ledenih ljudskih skulptura se polako istopilo na trgu u Berlinu u nastojanju da se skrene pažnja na topljenje ledenih kapa na Grenlandu, Arktiku i Antarktiku.
    S
krećući tako pažnju na WWF- a izveštaje o rizicima  zagrevanja Arktika,1000 ledenih skulptura se istopilo pod berlinskim suncem kao simbol efekta klimatskih promena.

   fundo-03-09_web   0013729e42d20c0aafdd2f
    Nele Azevedo, brazilska umetnica je isklesala ljudske figurice iz leda i postavila ih na Gendarmenmarkt, centralnom  trgu, u Berlinu. Skulpture su počele da se tope za pola sata.
Ledene skulpture su postavljene u javnom prostoru da pokažu direktan uticaj klimatskih promena na Arktiku na celoj planeti i na budućnost čovečanstva i prirode.
     Instalacija, topljenja ljudi, upozorava ljude na opasnost jer je ugrožavanje prirode ugrožavanje i života.
    Ovo je upozorenje na zagrevanje Arktika, promenu vremena u različitim delovima sveta i povećano oslobađanje gasova staklene bašte u atmosferu.

nele azevedo  ice-sculptures_3

   Zagrevanje Arktika može značajno povećati emisiju ugljen dioksida i metana u atmosferu jer se velike količine tih gasova nalaze u zamrznutom zemljištu ili močvarama.
    Na pitanje da li je klimatski aktivista, Azevedo je rekla „Ne. Ja sam umetnik, majstor vizuelnih umetnosti sa Univerziteta u Sao Paolu. Ovaj rad je zamišljen kao kritički pogled na zvanične istorijske spomenike. Čitanje i tumačenje umetničkog dela je otvoreno, ono takođe može da govori o hitnim pitanjima koja prete našem postojanju na ovoj planeti. „

ice-sculptures_1   nele-azevedo
   Detaljnije

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 19. februara 2014. inč Planeta Zemlja

 

Evolucija čoveka

    Koliko će dugo da traje evolucija čoveka?

    U šta ćemo evoluirati?

1797397_462333967201036_25478980_n

    Da li evolucija nesmetano teče? Da li je nešto ometa? Da li mi sami postajemo remetilački faktor sopstvenog razvoja?
Da li ćemo evoluirati, po principima stroge logike prirodne selekcije u super-ljude sa
neverovatnim psihičkiim sposobnostima i snagom Supermena?
Ili će primena nauke i tehnologije na našu vrstu, da stavi tačku na logiku prirode i da evoluciju stavi ad akta.
Šta je pravi odgovor?

    Detaljnije

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 18. februara 2014. inč Planeta Zemlja

 

Maglina Orao

    eagle_kp09_2048Jato mladih zvezda, starih oko 2 miliona godina okruženo natalnim oblakom prašine i gasa. Kroz prozor u oblaku prašine vidi se jarko osvetljeno porodilište zvezda. U hladnim visokim stubovima i globulama tamne prašine i molekularnog gasa, pod dejstvom jakih gravitacionih polja  u toku je proces formiranja zvezda koji još nije završen. Svetlost i solarni vetrovi nekoliko mladih plavih zvezda spaljuje, potiskuje i erodira preostala vlakna i zidove gasa i prašine.

    Maglina Orao ili M16 je udaljena oko 6 500 svetlosnih godina i može se videti prema sazvežđu Zmije. Zauzima površinu od oko 20 svetlosnih godina. Snimak je načinjen sa 0,9 metarskim teleskopom na Kitt Peak opservatoriji u Arizoni, SAD. Slika je nastala kombinovanjem emisionih linija vodonika – alfa (zeleno), kiseonika [O III] (plava) i sumpora [S II] (crveno) .

Eagle_Nebula_4xHubble_WikiSkm   fairypillar_hubble_900  pillars4_hst_big

     Snimak je 1995. načinio svemirski teleskop Habl. Vidi se stvaranje gasovitih globula ( jaja ) iz stubova molekularnog vodonika, gasa i prašine. Ogromni stubovi su dužine nekoliko svetlosnih godina i toliko su gusti da gravitacija u njihovoj unutrašnjosti od  gasa i prašine formira zvezde. Intenzivna radijacija svetlih mladih zvezda izbija napolje na mestima gde je gustina stubova manja.

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 16. februara 2014. inč Astronomija

 

Solarni generator

   Uređaj koji je izumeo nemački inženjer Andre Broessel, eksploatiše solarnu energiju drugačije od standardnih fotonaponskih solarnih panela. On je 35% efikasniji od standardnog panela, čak je i bolji kada se kombinuje sa alatom za praćenje Sunca.

1607117_816518195030194_1009045087_n

    „Za poslednjih 40 godina smo pokušavali da uhvatimo tu energiju sa PV panelima „, kaže Broessel. “ Ali, Zemlja se kreće oko Sunca, pa fiksni paneli gube efikasnost.“
    Rotirajuće staklo koncentriše energiju Sunca na malu površinu solarnih panela. Lopta objektiv je u stanju da koncentriše i difuznu svetlost na jednu malu fokalnu tačku, što je održivije ( manje kristalnog silicijuma se potroši za pravljenje solarne ćelije) i efikasnije. Količina energije koju solarni paneli mogu da prime od Sunca je niska u odnosu na energiju koju ono zapravo daje – neki mogu da konvertuju samo oko 20%  raspoložive energije u električnu energiju. Uređaj koji može da koncentriše više sunčeve energije je sigurno dobrodošao

Rawlemon-Spherical-Glass-Solar-energy-generator-5-638x282
Uređaj će doneti značajno poboljšanja u sektoru obnovljive energije i smanjenje efekata uzročnika veštačkih klimatskih promena.

     Uređaj još uvek nije dostupan na tržištu

Detaljnije- video

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 14. februara 2014. inč Fizika +8

 

Gravitaciono ubrzanje

Gravitaciono ubrzanje masi nekog tela u gravitacionom polju saopštava gravitaciona sila.

Earth_surfacegravity_lge

Mars_surfacegravity_lge

Moon_surfacegravity_lge

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 14. februara 2014. inč Fizika +7

 

+++

Kometa ili asteroid koji je pogodio Zemlju pre 65 miliona godina u predelu Meksičkog zaliva je skoro uništio život na planeti. Ali živa materija je „žilava“ i uspela je da se ponovo organizuje i razvije do stupnja materije koja misli…

1538930_486247928154487_490284161_n

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 14. februara 2014. inč Planeta Zemlja

 

Balansirajući brod

Zadatak  sa izložbe“Maj-mesec matematike“ u Beogradu u organizaciji Centra za promociju nauke koju smo posetili sa svojim učenicima u toku 2012.

Da bi brod bio u ravnoteži, treba da se poklopi proizvod težine tega i rednog broja štapića, s jedne i druge strane. Ukoliko se tegovi nalaze na isto rastojanju od centra s obe strane broda, onda je potrebno da budu iste težine da bi brod bio izbalansiran, da ne bi potonuo.

Pored tegova poznatih težina, nalaze se i dva tega X i Y, bez oznake i nepoznate težine. Pomoću ponuđenih tegova i uravnotežavanja broda, može se odrediti težina tega X i Y i tako na praktičan način rešiti jednačinu s jednom nepoznatom.

Da bi se rešila jednačina sa dve nepoznate treba naći dva načina balansiranja tega X i Y zajedno, tako što se moraju odrediti njihove težine simultano.

DSC05593  IMG_5831

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 11. februara 2014. inč Fizika +7

 

Kvartet Saturnovih satelita ..

72_o    Iznad osunčanih prstenova Saturna su njegovi sateliti, sleva na desno Epimetej (113 km), Janus (179 km), Prometej (86 km) i Atlas (30 km).

    Sliku je u vidljivoj svetlosti snimio svemirski brod Kasini 27. jula 2010. sa udaljenosti od oko 1,3 miliona km od Janusa, Prometeja i Atlasa i  sa oko 1,2 miliona km od Epimeteja.

 
Ostavite komentar

Objavljeno od strane na 9. februara 2014. inč Astronomija